Naslovna PETOPEDIJA PSI Azil za životinje = njihova bezbednost?

Azil za životinje = njihova bezbednost?

5
azili za pse petface

Azil za životinje je prostor koji služi za prihvatanje i čuvanje napuštenih i izgubljenih životinja ili lutalica.

U azil za životinje najčešće dospevaju i najčešći kućni ljubimci – mačke i psi. Registrovani azili moraju da se ponašaju u skladu sa zakononima o zaštiti životinja, što znači da je obavezno obezbeđivanje humanih uslova života i veterinarske nege.

Istorijat
Za razliku od ljudi, kućni ljubimci ne mogu da traže i da se bore za svoja prava, pa im je zato potreban čovek koji će ih štititi i boriti se za njihova prava. Jedan od prvih ljudi koji je stao u zaštitu životinja i njihovih prava je Henri Berg, aristokrata i sin američkog brodograditelja. On je, boraveći u Rusiji 1863. godine, bio zgrožen tretmanom koji su kućni ljubimci tamo imali i odlučio je da se posveti borbi za njihov bolji život. Kada se vratio u Njujork 1866. godine, osnovao je Američko društvo za prevenciju okrutnosti prema životinjama. Devet godina kasnije u Njujorku, donesen je prvi zakon protiv okrutnosti i iživljavanja nad životinjama. Taj zakon je najpre podrazumevao zaštitu konja, a kasnije je zakon preinačen i podrazumevao je da se zaštite najmnogobrojniji kućni ljubimci – psi i mačke. 1894. godine ovo društvo je osnovalo azil za životinje i promovisalo spasavanje životinja u Njujorku.
Posle Bergove smrti, 1888. godine, azili su počeli da se osnivaju širom Amerike, a kasnije i sveta. Odbačeni kućni ljubimci imali su bolju budućnost!

Moglo bi se reći da postoje dva osnovna sistema funkcionisanja azila za životinje:

  1. Ako se kućni ljubimci pronađu na ulici, odvode se u azil za životinje, tamo se podvrgavaju veterinarskim pregledima da bi se ustanovilo da li je životinja zdrava ili je potrebno lečenje. Kada se ovi tretmani obave, životinja se steriliše, vakciniše i vraća nazad na teritoriju na kojoj je do tada živela. Ukoliko se na veterinarskom pregledu ustanovi neizlečivo oboljenje, ili agresivnost u odnosu na druge pse ili ljude obavlja se humana eutanazija.
  2. Drugi sistem rada podrazumeva da se dovedeni, napušteni kućni ljubimci podvrgnu lekarskim pregledima, sterilišu se i trajno zadržavaju u prostorijama prihvatilišta dok se ne javi potencijalni vlasnik koji želi da udomi životinju.
  3. Na kraju, treći i najnepopularniji sistem rada je da se sve životinje koje se uhvate na ulicama posle izvesnog vremena ukoliko se ne nađe stari ili novi vlasnih eutanaziraju.
petopedija-azil-za-pse-1
Azil za životinje

Azil za životinje u Srbiji

U Srbiji srećom sve više azila radi u skladu sa politikom neubijanja pasa I mačaka lutalica, koji su i kod nas najmnogobrojniji kućni ljubimci. Danas ovakva prihvatilišta postoje u više gradova. Na teritoriji Beograda postoji azil za životinje u Rakovici, Ovči, Zemunu, Kovilovu, a u planu je izgradnja još novih prihvatilišta.

Azil za životinje u Zemunu je najveći na teritoriji Beograda, a sem odraslih pasa, ovde se prihvataju i štenci koji se drže odvojeno od njih, radi bezbednosti i tretmana koji im je potreban.

Standardi ovog azila usklađeni su sa svim evropskim standardima. U prihvatilištu u Rakovici smeštaju se samo zdravi psi, dok je u Ovči azil isključivo za bolesne životinje. U azilu u Kovilovu se psi trajno zadržavaju, jer su napali nekoga i imaju dijagnozu veoma agresivnog psa. Ostali gradovi u Srbiji u kojima postoji azil za životinje su Bor, Požega, Požarevac, Đurđevo, Kragujevac i drugi, a azil za životinje koji je urađen po  svim svetskim standardima otvoren je u Šapcu i u njega je uloženo 10 miliona dinara. Smeštajni kapacitet ove ustanove je 150 pasa koji mogu da borave u prostorijama odgovarajuće veličine sa podnim grejanjem, toplotnom i zvučnom izolacijom. Ovaj azil za životinje ima odvojeni deo za šetnju, za posete i sopstvenu kanalizacionu mrežu. Odbačeni kućni ljubimci koji budu uhvaćeni i dovedeni ovde, nakon sterilizacije neće biti vraćeni ponovo na ulicu već će čekati potencijalne vlasnike da ih udome. Cilj je da se poboljša komunalni red, da ne bude više pasa lutalica na ulicama i da se doprinese brizi i zaštiti životinja.

*Nije dozvoljeno preuzimanje celog ili delova teksta i grafičkih segemenata bez prethodne saglasnosti autora.

Prethodni tekstBOLESTI PASA: Buve izazivaju bolesti pasa
Sledeći tekstKada štenci prestaju da sisaju i prelaze na čvrstu hranu?

5 KOMENTARA

  1. U Azilu u Požarevcu, psiće ubijaju posle tri dana I to motkama. Vlasničke pse otimaju I odvoze u Azil, a posle traže otkup 20 E, iako su čipovani, imaju ogrlice I leže kraj vlasnika. Prodavcu sladoleda u ulici Jovana Šerbanovića vise puta su pred njegovim očima oduzimali psetance koje je propisno čipovano I obeleženo, znajući da će deka doći po njega. Najnoviji slučaj od pre nekoliko dana: dek je otišao u Azil po psića, tražili su mu 10E da ga “pronađu”, nisu ga još pronašli, pa traže još 10 E. Psića nema, a deka sumnja da su ga prodali Kinezima, a njega samo ucenjuju.

  2. Zasto pisete ne proverene informacije i hvalite azil Šabac , koji je klanica napustenih pasa?
    Svake srede u mesecu ubijaju na stotine pasa.
    Azil ima dva dela ,novi deo u kojem su uslovi zadovoljavajuci,ali gro pasa je u starom delu koji je u jezivom stanju.U njemu su psi smesteni u kavezima od 1 m na ledenom i mokrom betonu.Svakako se svi svake srede ubijaju. U Šapcu ce ovih dana biti organizovan protest protiv ubijanja pasa.

POSTAVI ODGOVOR

Napišite svoj komentar
Unesite vaše ime