Naslovna PETOPEDIJA AKVARISTIKA Higijena vode u akvarijumu

Higijena vode u akvarijumu

0
higijena akvarijum petface
petopedija_voda_u_akvarijumu_3
Zamućena voda u akvarijumu

Kako bi akvarijum savršeno i dugoročno funcionisao, potrebno je posebnu pažnju posvetiti higijeni vode u njemu.
Hemijski sastav vode objedinjen je u dve bitne stvari – tvrdoći i kiselosti. Tvrdoća prestavlja količinu rastvorenih soli kalcijuma i magnezijuma u vodi. Kontrola, odnosno regulacija tvrdoće vode u akvaristici vrši se dodavanjem  sintetičkih preparata, na tržištu poznati kao TETRA i SERA TESTERI, a postoje i testovi za utrđivanje tvrdoće vode. Kiselost, odnosno pH vode meri se skalom od 0 do 14, gde bi pH=7 prestavljalo pH neutralnu vodu. Kontrola se vrši pomoću papirne LAKMUS TEST TRAKE.
Temperaturni optimum vode za većinu akvarijumskih vrsta riba kreće se u opsegu 24 – 28 stepeni celzijusa, a izuzeci su vrste koje za normalno funcionisanje ili mrest traže temperature veće od 30 stepeni ili manje od 20 stepeni celzijusa.
Zamućenost vode ukazuje na prisustvo odbačenih čestica – bilo živih organizama, poput planktona (retkih u akvarijumu) ili otpadaka, poput ostataka životinjskih i biljnih ostataka ili delova taloga, a posebno mulja. U međuvremenu, pojedena hrana se takođe gomila u akvarijumu u vidu urina i izmeta, što takođe proizvodi smeće. Pored neželjenih otpadaka koji su vidljivi golim okom, postoje i oni nevidljivi, u formi nitrata i fosfata. Oni su štetni za ribe, i čine ih podložnijim bolestima. O bolestima smo vam pisali OVDE. Porast nitrata će usporiti rast mladih riba, a može da utiče i na smanjenje reproduktivnih funkcija kod odraslih riba. Nitrati takođe utiču na razvoj algi, a o njihovoj štetnosti smo vam pisali OVDE.

Menjanje vode bi trebalo da je deo redovnog održavanja akvarijuma. Koliko se često menja voda zavisi od mnogih faktora. Manji, teško snabdeveni ( u kojima živi veči broj riba ) akvarijumi će zahtevati češće menjanje vode, nego veći akvarijumi sa manje riba. Savetuje se menjanje 10 – 15% vode svake nedelje. Akvarijumi sa manje ribica mogu da izdrže do dve nedelje, ali to je granica preko koje ne bi smelo da se ide kada je u pitanju menjanje vode. Treba naglasiti da dodavanje vode u akvarijum NIJE isto što i menjanje vode, jer se dodavanjem vode ne uklanjaju otpaci.

KORISNI SAVETI

• Treba pustiti vodu da odstoji – na ovaj način će se razložiti rastvoreni gasovi koji inače mogu biti opasni za ribe. To će takođe dozvoliti da se pH stabilizuje pre nego što se ribe dodaju u akvarijum.
• Treba očistiti pesak – kada se sifonizuje stara voda, treba da se vakumira i podloga, istovremeno. Na taj način će se voda osloboditi nekih otpadaka.
• Ne treba čistiti filter – čišćenje peska remeti zdrave kolonije bakterija. Filter je druga lokacija na kojoj ove bakterije rastu. Ne preporučuje se da se obe lokacije očiste istovremeno. Filter se može očistiti u periodu između dva menjanja vode.

 

*Nije dozvoljeno preuzimanje celog ili delova teksta i grafičkih segemenata bez prethodne saglasnosti autora.

Prethodni tekstSAZNAJTE: Da li je kanarinac isto što i papagaj?
Sledeći tekstUPOZNAJTE: Lovačko poreklo koker španijela!

POSTAVI ODGOVOR

Napišite svoj komentar
Unesite vaše ime