Naslovna VESTI KORNJAČE NA JELOVNIKU: Da li biste ih pojesti?

KORNJAČE NA JELOVNIKU: Da li biste ih pojesti?

0
PODELI
kornjaca na jelovniku petface

Kakvog li su ukusa kornjače, da li ste se ikada zapitali ovo? Jesu li bolje rečne ili morske kornjače? Ma morske sigurno, jer su iz mora, pa su slane. Ova pitanja svakako zaokupljaju pojedine stanovnike Balija koji su već dugo podeljeni oko toga da li kornjače sa plaža Indonezije treba spasiti ili ih pojesti.

Plaže su preko dana pune stranih turista i posetilaca, a uveče dolazi red na kornjače da se razbaškare po ovom prostranstvu. Mada, nije sve tako lepo podeljeno, preko dana kornjače ne smetaju ljudima, a uveče ljudi ne smetaju kornjačama. Kornjače su ugrožene time što obitavaju pored ljudi. Mogu im zgaziti jaja ili njih, plaže se sve više erozivnim procesima uvlače u sebe. Grade se hoteli i velika odmaralištva pa se sve više smanjuje prostor za kornjače, a ugrožene su i samim procesom izgradnje.

kornjaca na jelovniku petface

Retka uspešna priča sa ovih prostora jesu volonterske kampanje na Baliju da se kornjače spasu. Oni se staraju za veću brigu ljudi o prirodnom staništu morskih kornjača, pogotovo što šest od sedam svetskih vrsta kornjača živi u tom području.

Kornjače jaja, ostavljaju da se izlegu, onako kako priroda zapoveda, međutim suočena su sa mnogim pretnjama. Pored navedenih tu su svakako još i visoka plima, divlji psi koji mogu da ih iskopaju ili lovokradice.

Otkupio je kornjače iz jednog marketa kako bi ih vratio nazad u more!

-Najvažnija stvar prilikom očuvanja prirode je obrazovati ljude, kaže Aj Vajan Viradnjana, osnivač Društva kornjača sa Balija, dodajući da morske kornjače pripadaju svima pa su zato svi i odgovorni, prenosi Njujork tajms.

Ljudi iz Indonezije kažu da kornjače imaju ukus ribe. Hvatanje, posedovanje i konzumiranje životinja je zabranjeno 1999. godine, ali i pored toga je desetine hiljada kornjača ubijeno.

kornjaca na jelovniku petface

Viradnjana i Aj Gusti su počeli da spasavaju morske kornjače 2001. godine. Uspeli su da podignu svest ljudi, pozovu volontere, izgrade mreže osmatračnica za nadgledanje i oveštavanje kada se neka kornjača pojavi na plaži.

Prošle godine je udruženje uspelo da prikupi jaja iz oko 761 gnezda i pusti oko 70.000 mladunaca na slobodu. Obećavaju da će ove godine da spasu još više.

NAJBOLJI DRUGARI: Pas i kornjača se ne odvajaju nijednog trenutka!

Spasioci rade po principu da kada pronađu jaja odnesu ih u jaslice udruženja u Kuti, jednoj od najposećenijih plaža na Baliju. Sklonište je izgrađeno u obliku velike zelene kornjače. Spasioci ukopavaju jaja u pesak i čekaju da se izlegu. Period sazrevanja i izleganja je od 45 do 60 dana.

Događaj izlaska mladih je fenomen koji okuplja stotine turista i zato je važno da se ovakva praksa nastavi i održi.

POSTAVI ODGOVOR

Napišite svoj komentar
Unesite vaše ime

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.